Postoji posebna crta u ljudskoj prirodi koja teži da sve što postoji na svijetu klasifikuje, izmjeri i stavi u tabele. Kada se ta težnja sudari sa industrijom za odrasle i internet kulturom, dobijete platforme kao što je Babepedia.

Za one koji nisu upoznati sa strukturom ove platforme, u pitanju je masivna, korisnički uređivana baza podataka posvećena glumicama iz filmova za odrasle, erotskim modelima, glamur influenserkama i zvijezdama platformi poput OnlyFansa. Na prvi pogled, sajt funkcioniše po identičnom principu kao Wikipedia ili filmska baza IMDb. Tu su datumi rođenja, pseudonimi, lista uloga, podaci o tetovažama, pirsinzima, pa čak i precizne tjelesne mjere.

Meni je u cijeloj ovoj priči uvijek bila najzanimljivija ta hladna, gotovo birokratska preciznost kojom se pristupa nečemu što je u svojoj suštini industrija fantazije. Ljudska tijela i nečiji intimni rad ovdje su svedeni na pretražive filtere, metapodatke i algoritamske preporuke.

Vikifikacija intimnosti i trajni digitalni otisak

Kada posmatramo razvoj interneta u protekle dvije decenije, jasno je da je digitalno arhiviranje postalo neumoljivo. Nekada je bavljenje industrijom za odrasle ili erotskim modelingom nosilo rizik lokalnog prepoznavanja; danas to podrazumijeva trajni, globalni i neizbrisivi dosije.

Babepedia funkcioniše kao neumoljivi digitalni arhiv. Čak i ako model odluči da napusti industriju, promijeni profesiju ili pokuša da izbriše svoje prisustvo sa mreže, baze ovog tipa ostaju kao trajni spomenik. Svaki pseudonim pod kojim je osoba ikada nastupala, svaka promjena izgleda, svaka veza sa određenim produkcijskim kućama, sve je katalogizovano, unakrsno povezano i ponuđeno na uvid svakome ko posjeduje internet vezu.

Ovdje se prirodno otvara pitanje prava na zaborav. Dok evropski zakoni pokušavaju natjerati pretraživače da sakriju zastarjele lične podatke, sajtovi poput ovog posluju u pravno fleksibilnim zonama, hraneći se činjenicom da je jednom objavljen digitalni sadržaj gotovo nemoguće u potpunosti ukloniti. Korisnici koji dobrovoljno uređuju ove profile ponašaju se poput pedantnih istoričara, često ne razmišljajući o tome da iza tih unosa stoje stvarni životi ljudi koji možda više ne žele nikakav dodir sa tom prošlošću.

Poslovni model: Povezivanje voajerizma i afilijejt profita

Iza fasade besplatne enciklopedije nalazi se vrlo unosan i dobro osmišljen poslovni model. Ovakvi sajtovi rijetko sami proizvode sadržaj. Njihov zadatak je agregacija, odnosno sakupljanje, strukturiranje i preusmjeravanje saobraćaja.

Svaki profil na takvoj platformi je zapravo čvorište puno afilijejt linkova. Korisnik koji uđe da provjeri biografiju određenog modela odmah dobija direktne veze ka sajtovima za prenos uživo, pretplatničkim platformama ili sajtovima za streaming video sadržaja. Za svaki klik, registraciju ili kupljeni token, vlasnici baze dobijaju procenat.

To je savršen primjer parazitske simbioze modernog interneta. Kreatori sadržaja ulažu rad, energiju i preuzimaju reputacioni rizik, dok agregatori podataka, bez ikakve odgovornosti za dobrobit tih izvođača, ubiru profit samo zato što su njihova imena organizovali u abecedni red i dodali par ključnih riječi za pretraživače.

Od tabua do mejnstrima: Promjena društvene percepcije

Zanimljivo je posmatrati i kako se sadržaj ove platforme mijenjao tokom vremena. Prije deset ili petnaest godina, ovakve baze su bile striktno rezervisane za profesionalne glumice klasične porno industrije. Danas je ta linija potpuno zamagljena.

Pojavom društvenih mreža, a naročito platformi gdje autori samostalno monetizuju sopstveni izgled, u bazu su počele ulaziti fitnes instruktorke, Instagram modeli i kreatorke sadržaja koje nikada nisu snimile klasičan film. Granica između influensera i erotskog modela postala je toliko tanka da ju je agregatorima sve teže definisati.

To nam govori mnogo o stanju savremene internet kulture. Pažnja je postala osnovna valuta, a vizuelna komodifikacija sopstvene ličnosti postala je standardni obrazac poslovanja na mrežama. Baze podataka su samo logičan nastavak tog procesa: ako ste odlučili da svoj izgled ponudite tržištu, internet će vas klasifikovati, procijeniti i staviti u odgovarajuću kategoriju, htjeli vi to ili ne.

Između korisnosti za industriju i etičke sive zone

Ne može se poreći da ovakve platforme unutar same industrije imaju i određenu praktičnu ulogu. Za producente, fotografe ili same korisnike, one predstavljaju centralizovano mjesto za provjeru autentičnosti, praćenje karijera i pronalaženje originalnih izvora sadržaja, što u svijetu punom prevara i lažnih profila ima određenu vrijednost.

Ipak, ostaje gorak utisak potpune depersonalizacije. Kada čovjek pregleda profile na takvom sajtu, jasno vidi kako algoritamski mentalitet posmatra ljudsko biće: kao skup parametara, visine, težine, boje očiju i linkova za monetizaciju.

Babepedia nije incident niti anomalija na internetu; ona je samo ogledalo šireg fenomena u kojem smo svi, u manjoj ili većoj mjeri, pristali da budemo indeksirani, profilisani i pretvoreni u podatke. U svijetu gdje je sve dostupno na jedan klik, najveća iluzija ostaje vjerovanje da imamo potpunu kontrolu nad načinom na koji nas internet pamti.

IZVOR: Babepedia